ENGENHARIA SOFTWARE
1. Saida mak hanesan modern ba
software?
a.
Defenisaun software:
Software
katak hanesan dadus elektronik nebe rai no aruma hosi komputador, dadus hanesan
ikus hetan hari hosi komputador iha modelu program hotu ou instruksaun hotu
nebe hetan lao. Iha mos defenisaun seluk hosi software hanesan mos software
nebe halo no kontrola software.
b.
Mudansa entre software no hardware
Software
nebe hanesan ba hotu-hotu nee hanesan hardware katak sai hardware nebe hetan
servisu ba lalaok nebe halo ona, nebe bai-bain hanaran instruksaun set. No
hardware mesak hetan raba hosi ita ema nia liman, I mos software la hetan kaer
hosi ita ema nia liman liu hosi fisik tamba hetan operaaun.
HISTORIA
SOFTWARE
Tuir
lolos ita labele hanoin oinsa mudansa hardware iha mos modelu hosi hardware
primitive ou tempo uluk nebe sei uza aljabar. Bele mos nebe sei uza
reprezentasaun ho binary digit (bit) I mos valor 1 (los ona/on) I mos 0
(sala/off), modelu nebe oi-oin nee aumenta arska I mos modelu ida-idk husik
hela no mos grupo bit sai nebe (4 bit), byte (8 bit), word (2 byte), double
word (32 bit).
Modelu
software ba primeiru hanesan monta hamutuk ou tutan fiu entre ba parte iha
komputador. Modelu iha acces komputador hanesan uza punched card kartu nebe halo kuak. Uza komputador iha neba
sei halo program hotu ba mesin hotu nia hakarak hanesan. Ba tempo agr nee software
hanesan ida ba ida ho software, uza komputador hotu print out. Prosesu nebe
halo iha komputador laran hotu tuir instruksaun nebe liu tuir nia prosesu.
Ba
tempo stabil uza komputador barak mak uza ona laos deit hosi peneliti no
akademi deit. I mos hosi industry /projek. Ba tempo agora nee software komesa
besik sai ona produk hotu. Tuir software nebe halao hosi komputador laos ona
ida-ida, maibe hanesan prosesu barak nebe halo liu hosi( multi talsking),
software hotu bele halo uza barak (multi user) liu hosi lalais ou fo liu (real
time). Ba tempo agora nee komesa konhecementu sistema bsis dadus, nebe fahe
entre program (pemroses) ho dadus (nebe sei prosesu).
TEMPO
MIKRO
Halao
I mosluan PC no linha ou rade komputador iha tempo nee, software mos mudansa
atu halo nescesidade ema. Software hetan mudansa sai software sistema nebe
servisu internal no software aplikasi nebe uza ba liu hosi presiza nebe hanesan
automatika nebe iha software laran.
TEMPO
MODERNU
Agora
nee software hetan ona iha nebe deit, komputador hotu hahu kompletu ho software
nebe hetan sinkronkan no PC. I mos sasan hanesan telfoni, tv, I mos ba mesin fase.
AC no microwave iha ona software atu halo operasaun sasan nee.
Software
hotu laos ona servisu segelentir ema, maibe sai ona servisu ema barak, no
hira-hira mak iha parte prosesu nebe hanesan disiplin materi. Software agora
komesa ona konhecementu lian no dezenu.
2. Hatete tok siklus software!
Iha
teknologi sitema informasaun uza hanesan funsaun organizasaun nebe seluk ho
sistema informasaun nebe presiza prosesu dadus komputador. Funsaun informaaun
fahe hosi funsaun uza, funsaun sistema informasaun nee laos uza mesak.
Projetu
mudansa sistema hotu halao hosi tim projetu hari hosi analisis system
pemrogram, iha organizasaun nebe aprezenta kona ba no mos sei prrosesu hosi
projetu hotu no sistema (system
developmentlife cycle), nebe liu hosi relative hanesan analisis, sistema
nebe servisu hamutuk no uza atu defenisaun nescesidade informasaun
espesifikasaun sira. Nescesidade- nescesidade hanesan hotu iha informaaun ba
funsaun sistema.
Hasorru
modelu haat (4) iha analisis sistema:
1.
Survey sistema nebe lao
2.
Identifikasi nescesidade
3.
Identifikasi nescesidade sistema nebe
presiza atu nescesidade informasaun nebe uza.
4.
Halo ou hatoo relatorio sistema
Implemeentasaun
akontese iha nebe sistema monta no lao iha sasan komputador. Dalaruma sistema
foun presiza mudansa ou hakarak formal atu implementasaun, karrik sistema
implementasaun ona, tenke iha hanoin no kontinua resmi no evaluasi sistema foun
la kontinua nee tenke halo komentariu uza nian.
DOKUMENTSI
Dokuntasi
primeiro hatudu nescesidade ddokumentasi nebe tenke modern durante projek mosu
sistema sai hanesan organisasi boot halo primeiru, mosu sistema formal atu tau
hamutuk isu-isu hanesan metode nebe tenke uza dokumentasi akuntansi projek.
Relatoriu ba oin servisu no prosedur –prosedur nebe mosu hahu document nebe
halao modernu sistema hatudu katak organisasi no metode sukat no materi-materi
nebe relasaun hotu iha leet atu hatudu iha juiz.
STUDY
Study
katak analisis nebe halo hotu hatudu saida mak projek ou la funsaun study, atu
responde hotu perguntas teknis, ekonomis, no operasional:
1.
Tekniko hanesan hari saida mak sitema
nebe relasaun hanesan dalaruma ho teknologi nebe iha ona agora.
2.
Ekonomis hanesan hari saidaa mak sitema
nebe relasi valor vantagen nebe liu nia ffolin
3.
Operasional kuidadu saida mak sistema
nebe relasi iha valor iha tempo nee, ntaun lori sitema nebe uza no simu hosi
uza ikus ona.
DIAGRAM
Hari
hosi modelu barak document diagram arus logika I mos HIPO ou IPO ou
tekniku-tekniku modelu nebe uza hosi tim projek no perguntas nebe klaru kona ba
karakteristika operasional hosi sistema nebe relasi, kamus dadus dokumentasi
bele deit ba databae, ba field nebe registu.
3. esplika tok saida ho
modelu-modelu prosesu hanesan tuir mai nee:
a. waterfall
modelu sekuensial 1
linear ou dalaruma modelu hanesan paradigma modelu software nebe uluk liu. No
mos barak mak uza, modelu nee relasi no sekuensial nebe komesa ba pasu no ba
oin sistema ba sistema ba sistema hotu parte analisis, desaing, kode.
Modelu sistema informasaun
Modelu
sistema informasaun primeiru komesa no hari hotu elemen ou komponente sistema
no hili parte-parte nebe mak sei bele sasan modern software no kuidadu relasaun
no hardware, user, no database.
Analisis
nescesidaade software ba prroses nee halo analisis no tau hamutuk nescesidade
sistema nebe hanesan domain informasaun. Funsaun nebe presiza sevisu ou
informasaun nebe lori ba oin. Rezultadu analisis no tau hamutuk hanesan
dokumentasi hare fali ba pelangan.
Ba prosesu desaing
nescesidade software hotu hetan ona astes hanoin halo prosesu ba kode (coding).
Prosesu nee focus ba strutura dadus, arsetektur dadus software representaaun interface,
no detail algoritma procedural.
Kode
hanesan prosesu ba desaing modelu nebe hetan komprende hosi mesin no uza lingua
pemrogram. Depois de prosesu kode hotu, kontinua ho prosesu relasi ba program
software, diak relasi logika internal, I mos relasi eksternal funsaun atu hare
buat nebe dalaruma akontese problema no koko valor saida hari hosi hanesn no
valor nebe hakarak.
Prosesu parte nebe ikus
iha siklus hari no halo depois de software uza ba saida deit nebe itaa halo
prosesu entre seluk:
Corrective
Maintenance: koreksaun ou hetan problema ba software, nebe foun dteksi ba tempo
software nebe ita uza.
Adptive
Maintenance: hanesan halao tuir mudansa nebe hanesan fatin nebe foun, hanesan
hardware, peripeeral, sistema operasaun foun ezizi ba hari nebe aas iha sistema
komputador, aumenta driver no seluk tan.
Perfective
maintenance: se software diak bele ona uza ou aumenta kapasidade hanesan fo
funsaun-funsaun aumenta kinergia nebe aas no seluk tan.
b.modelu prototype
Metode
prototype hanesan mos paradigm iha metode foun iha metode mudansa software iha
nebe metode nee sei la evaluasi iha mundu mudansa software maibe evaluasi
metode software nebe tuan hanesan system sekuensial bai-bain konhecementu ho
naran SDLC ou waterfall development model.
Iha
model prototype, prototype hosi software nebe valor hotu presentasi. Mudansa no
prototype hetan beei-beik software nebe
mudansa.
Tekniku-
tekniku prototypen hanesan:
a.
Modelu
b.
Desaing
c.
Simulasi
Tuir
mai iha tan funsaun nebe nia karakteristika prosesu hari ba metode prototype
hanesan:
a.
Hili hosi funsaun
b.
Tau hamutuk system informsaun
c.
Evaluasi
d.
Uza ba tuir mai
Metode
nee dezenu kompletu hosi sitem software hanesan iha partee modelu nebe aas modelu
servisu no program, hari sei iha identifikasaun nescesidade nebe uza, analisis
system no halo study hasoru nescesidade liu hosi modelu interface, tekniku
prosedur no nebe sei fahe.
Hari prototyping no
focus ba salariu hanesan mos halo iput no format ou hamos output.
c.
Prosesu
model nebe seluk , nebe to popular katak
spiral modelu. Modelu nee moz too ona halo konhecementu nebe iha tinan
1988 hosi Barry Boehm, ba artikel A
spiral model of software Development and Enchancement.
Spiral
model katak ida modelu evalusi uza metode interasi natural, nebe hosi modelu
prototyping no hamutuk ho aspek sistematis nebe hari ho modelu waterfall. Parte
desaing hotu uza modelu waterfall,I mos parte prototyping hanesan modelu nebe,
software halo prototype (incomplete
model), “blue print”-nya exemplo no hatudu ba user /customer atu hetan feedback- nya.
Sekarik
prototype los ona ho hakarak user/ costomer, maka prosesu SE kontinia ho produk
nebe halo no aumenta I mos hadia nia desvantagen hosi prototype.
Modelu
nee mos kombinasi top-down, desaing ho bottom-up desaing iha nebe top-down
desaing nafatin sistema global. Hafoin kontinua ho sistematiko, I mos bottom-up
desaing fali. Top-down desaing bai-bain aplikasi ba modelu waterfall ho
sequential, bottom-up desaing bai-baain aplikasi ba modelu protyping no feedback
nebe presiza.
Hosi
kombinasi rua hanesan kombinasi entre desaing ho prototyping, I mos top-down no
buttom-up, I mos aplikasi ba modelu waterfall no prototype, maka spiral modelu
nee hetan sai modelu prosesu valor kombinasaun hosi modelu rua. Hosi ida nee
modelu nee bai-bain uza atu halo software no skala boot no kompleks.
Spiral modelu fahe ba
parte hira framework aktivitas nebe hanaran ho teks regions, kebanyakan
aktivitas-aktivita fahe ba paarte tolu to aktivitas neen
Tuir mai
aktivitas-aktivitas nebe halo ihaa modelu spiral.
Customer communication
Aktivitas nebe presiza
atu hari komunikasaun nebe efektif entre
developer ho user/ customer I mos kona ba nescesidade hosi customer.
Planning
Aktivitas nee presiza
atu hari nescesidade hanoin fali tempo servisu, no informasaun seluk nebe
presiza atu hari software.
Analysisi risk
Aktivitas analisis nee
halao atu analisis daik nian liu hosi teknikal ou liu hosi manajerial, parte
ida nee dalaruma laiha ba modelu prosesu i mos uza metode interasi, maibe so
deit ba modelu spiral.
Engeneering
Aktivitas nebe presiza
atu hari ida ou representasaun hosi aplikasi liu hosi teknikal.
Construction & Release
Aktivitas nebe presiza
atu delop software, testing, instali no user/ costumer support hanesan training
uza software I mos dokumentasi hanesan livru manual uza software.
Customer evaluation
Aktivitas nebe presiza
atu hetan feedback hosi user/ costumer hahu evaluasi sira durante
representasaun ba software tuir engeneering I mos ba implementasaun duranta
instalasi software ba parte construction and release.
Tuir mai dezenu hosi
modelu spiral hotu: